"O lenei paneta e na o le pau lea o lo tatou fale," o le tala lea a le Failautusi Aoao o le UN António Guterres i se feʻau i le Aso o le Siosiomaga a le Lalolagi, lea o le a faamanatuina i le Aso Sa nei, lapatai mai o faiga masani a le paneta "e le o ausia o tatou manaʻoga."
"E taua tele lo tatou puipuia o le soifua maloloina o le atemosifia, le tele ma le eseesega o le ola i luga o le fogaeleele, o meaola faanatura ma punaoa utiuti. Ae tatou te le o faia lena mea," o le tala lea a le taitai o le UN. One
"O loʻo matou faʻatonuina le tele o le paneta e faʻatumauina se olaga le tumau," na ia lapatai mai ai, ma matauina e le gata ina afaina ai le paneta, ae o ona tagata.
Ecosystems lagolagoina ola uma i luga o le Lalolagi.🌠Mo #WorldEnvironmentDay, a'oa'o pe fa'afefea ona saofagā i le puipuia, taofia ma le fesuiai o le fa'aleagaina o meaola faanatura i se a'oa'oga saoloto fou i le toe fa'aleleia o meaola faanatura mai le @UNDP ma le @UNBiodiversity.âž¡ï¸ https://t.co/zWevUxHkPU #GenerationDRestoration/Twitter pic8.
Talu mai le 1973, ua faʻaaogaina le aso e faʻalauiloa ai ma faʻatupuina le malosi faʻapolokiki mo le faʻatupulaia o faʻafitauli tau le siosiomaga e pei o le faʻaleagaina o vailaʻau oona, toafa ma le vevela o le lalolagi.
Talu mai lena taimi ua tupu aʻe ma avea ma faʻasalalauga faʻavaomalo o loʻo fesoasoani i le faʻauluina o suiga i masaniga a tagata faʻatau ma faiga faʻavae a le atunuʻu ma faavaomalo.
E ala i le tuuina atu o meaai, vai mama, vailaau, tulafono faatonutonu o le tau ma le puipuiga mai tulaga ogaoga o le tau, na faamanatu ai e Mr Guterres o se siosiomaga maloloina e taua mo tagata ma le Sustainable Development Goals (SDGs).
"E tatau ona tatou pulea lelei le natura ma ia mautinoa le avanoa tutusa i ana auaunaga, aemaise lava mo tagata sili ona vaivai ma nuu," o le faamamafa lea a Mr Guterres.
E sili atu i le 3 piliona tagata ua afaina i le faʻaleagaina o meaola faanatura. O le filogia e fasiotia ai le tusa ma le 9 miliona tagata e leʻi oʻo i tausaga taʻitasi, ma sili atu i le 1 miliona laau ma meaola o loʻo lamatia i le faʻaumatia - tele i totonu o le sefulu tausaga, e tusa ai ma le ulu o Malo Aufaatasi.
"Toeitiiti afa o tagata soifua ua uma ona i ai i le sone lamatia o le tau - 15 taimi e sili atu ona feoti mai aafiaga o le tau e pei o le vevela tele, lologa ma lamala," o lana tala lea, ma faaopoopo atu e i ai le 50:50 avanoa o le vevela o le lalolagi O le a sili atu i le 1.5 ° C o loʻo faʻamaonia i le Paris Agreement i totonu o le isi lima tausaga.
I le limasefulu tausaga ua mavae, ina ua potopoto faatasi taʻitaʻi o le lalolagi i le Konafesi a Malo Aufaatasi e uiga i le Siʻosiʻomaga o Tagata, sa latou tautino e puipuia le paneta.
"Ae ua tatou mamao ese mai le manuia. E le mafai ona tatou toe amanaʻia logo faailo o loʻo tatagi i aso uma, "na lapatai mai ai se ofisa sinia o UN.
O le Konafesi Siosiomaga a Stockholm+50 talu ai nei na toe taʻua ai e faʻalagolago uma le 17 SDGs i se paneta soifua maloloina e aloese ai mai faʻalavelave faʻatolu o suiga o le tau, faʻaleagaina ma le gau o meaola eseese.
Na ia una'ia malo ina ia ave le faamuamua i gaioiga o le tau ma le puipuiga o le siosiomaga e ala i faaiuga faiga faavae e siitia ai le alualu i luma gafataulimaina.Tasi
Na faataatia mai e le Failautusi Aoao ni fuafuaga mo le faagaioiina o malosiaga faafouina i soo se mea e ala i le faaavanoaina o tekonolosi fou ma meafaitino mo tagata uma, faaitiitia le lipine mumu, suiga o fesoasoani ma faatoluina tupe teufaafaigaluega.
"E manaʻomia e pisinisi ona tuʻu le faʻaauau i le fatu oa latou filifiliga, mo le manuia o tagata ma a latou lava laina pito i lalo. O se paneta soifua maloloina o le ivi lea o le toetoe o pisinisi uma i luga o le paneta, "o lana tala lea.
Na te fautua mo le faʻamalosia o tamaʻitaʻi ma teineiti e avea ma "sui malosi o suiga", e aofia ai le faia o filifiliga i tulaga uma.Ma faʻamalosia le faʻaogaina o le poto masani ma aganuu e fesoasoani i le puipuia o meaola faanatura maʻaleʻale.
I le matauina o le talafaasolopito o loo faaalia ai le mea e mafai ona ausia pe a tatou faamuamua le paneta, na faasino atu ai e le taitai o le UN i se pu e pei o le konetineta o le ozone layer, ma uunaia ai atunuu uma e tautino atu i le Montreal Protocol e aveese le ozone depletion o vailaau.
"O lenei tausaga ma le isi o le a maua ai le tele o avanoa mo le lalolagi lautele e faʻaalia ai le malosi o le multilateralism e foia ai a tatou faʻalavelave faʻafuaseʻi o le siosiomaga, mai le faʻatalanoaina o se faʻavae fou o meaola eseese o le lalolagi i le toe faʻafoʻiina o le natura leiloa i le 2030, i le atinaʻeina o se Feagaiga e foia ai le filogia o pala," o lana tala lea.
Na toe faʻamautuina e Mr Guterres le tautinoga a le UN e taʻitaʻia taumafaiga faʻatasi i le lalolagi atoa "aua na o le pau le auala i luma o le galulue ma le natura, ae le o le tetee i ai".
Na faamanatu mai e Inger Andersen, o le faatonu sili o le Polokalame o le Siosiomaga a Malo Aufaatasi (UNEP), o le Aso Faavaomalo na fanau i se konafesi a Malo Aufaatasi i le laumua o Suetena i le 1972, faatasi ai ma le malamalama e faapea “e tatau ona tatou tutu atu e puipui le ea, le laueleele ma le ea tatou te faalagolago uma i ai.
“O le taimi nei, a o tatou vaavaai atu i le taimi nei ma le lumanaʻi o galu vevela, lamala, lologa, afi afi, mala, palapala palapala ma sami e tumu i palasitika, ioe, o taua e sili atu le taua nai lo se isi lava taimi, ma o loo tatou i ai i se tuuga i le taimi.” EUR
E tatau i faipule ona vaai i tua atu o faiga palota i "manumalo a tupulaga," o lana faamamafa lea; e tatau i faalapotopotoga tau tupe ona faatupe le paneta ma e tatau ona tali atu pisinisi i le natura.
I le taimi nei, o le UN Special Rapporteur i luga o aia tatau a tagata soifua ma le siosiomaga, David Boyd, ua lapatai mai o feteenaiga o loo faaosofia ai le faaleagaina o le siosiomaga ma aia tatau a tagata soifua.
“O le filemu ose mea e mana'omia muamua mo le atina'e gafataulimaina ma le fiafia atoatoa o aia tatau a tagata, e aofia ai le aia tatau i se siosiomaga mama, soifua maloloina ma le gafataulimaina," o lana tala lea.
O feeseeseaiga e alu ai le "tele" o le malosi; fa'atupuina “tele fa'aoso o kasa oona e fa'aleagaina ai le tau," na ia finau mai ai, fa'ateleina le ea o'ona, vai ma le palapala eleelea, ma fa'aleagaina le natura.
O le tagata tomai faapitoa tutoatasi ua tofia e le UN ua faamamafaina le aafiaga o le siosiomaga o osofaiga a Rusia i Iukureini ma ona aia tatau, e aofia ai le aia tatau e ola ai i se siosiomaga mama, soifua maloloina ma gafataulimaina, fai mai e tele tausaga e toe faaleleia ai le faaleagaina.
"O le tele o atunuu ua faʻasalalau fuafuaga e faʻalauteleina le suauʻu, kesi ma le koale e tali atu ai i le taua i Iukureini," o le tala lea a Mr Boyd, ma matauina o talosaga e faitau piliona tala mo le toe fausia ma le toe faʻaleleia o feeseeseaiga o le a faʻateleina ai foi le mamafa i le lalolagi o le siosiomaga.
O le fa'aleagaina o le faitau afe o fale ma atina'e fa'avae o le a tu'u ai le faitau miliona o tagata e aunoa ma se avanoa i vai inu saogalemu - o se isi aia tatau.
A o tauivi le lalolagi ma le faaleagaina o le tau, paʻuʻu eseʻesega o meaola ma le salalau atu o le filogia, na faamamafa mai ai e le tagata poto faapitoa a le UN: “E tatau ona faamuta le taua i se taimi vave, ia mautinoa le filemu ma amata le faagasologa o le toe faaleleia ma le toe faaleleia.”
O loʻo lamatia le soifua manuia o le lalolagi - i se vaega tele ona tatou te le o tuʻuina atu a tatou tautinoga i le siosiomaga - o le tala lea a le Failautusi Aoao a le UN António Guterres i le Aso Tofi.
Ua lima tausaga talu ona talimalo Suetena i le uluai konafesi a le lalolagi e talanoaina ai le siosiomaga o se mataupu tele, o se luelue i le "sone taulaga tagata" lea, e tusa ai ma le UN, e mafai pe a tatou le tausia Avea ma tagata tomai faapitoa i le "Human Sacrifice Zone".
Taimi meli: Iuni-06-2022